Odmor u netaknutoj prirodi



OSTALE ZNAMENITOSTI

 

Lokvarsko jezero - Lokve
Lokvarsko jezero nastalo je izgradnjom brane 1954. godine. Brojnim posljetiteljima služi kao veliki izvor zabave u toplim ljetnim mjesecima. POJ i BOJ (pješačenje i biciklom oko jezera) održava se svake godine početkom kolovoza, po uređenim šumskim stazama oko jezera. Moguće je i organizirano splavarenje Lokvarskim jezerom te ribolov (oni željni kapitalnih ulova pastrve, šarana i štuke, mogu se za sve informacije obratiti u ŠRK Lokvarka Lokve). Tereni oko jezera vrlo su pogodni za rast mnogih vrsta gljiva od kojih najbolje uspijeva vrganj kojeg ima u izobilju.


Park šuma Golubnjak - Lokve
Park šuma Golubinjak, izuzetan dar prirode, pružit će Vam odmor za dušu i tijelo u hladu svoje stoljetne šume. Uređene pješačke staze odvesti će Vas do Kraljice šume - divovske jele starosti od preko 250 godina i Paklenih vrata - otvor u stijeni. Također, možete prošetati i do Ledene i Golubinje špilje. U Ledenoj špilji snijeg i led se zadržavaju često i u ljetnim mjesecima, a Golubinja špilja dobila je naziv po golubima dupljašima koji su obitavali u njoj. U toku ljetnih mjeseci Park šumu možete razgledati uz stručnog vodiča. Gastro užitak potražite unutar ugostiteljskog objekta na samom ulazu u Golubinjak, kušajući specijalitete goranske kuhinje


Špilja Lokvarka - Lokve
Otkrivena je 1912. godine. Od godine 1935. kada je uvedena elektrifikacija, te kasnije kada su postavljene stepenice željezne konstrukcije, ona postaje sve značajniji element turističke ponude Lokava. Zbog izuzetne ljepote, raznolikosti i bogatstava špiljskih ukrasa proglašena je spomenikom prirode. Danas, ona je jedna od najvećih špilja Hrvatske uređene za posjet turista. Uz stručnu pratnju vodiča posjetioci mogu obići četiri galerije, dok preostale nisu u potpunosti istražene te predstavljaju pravi izazov za speleologe i druge željne novih otkrića i izazova. Temperatura špilje je konstantno od 6,5°C - 8°C te je posjet u toku ljetnih mjeseci pravo osvježenje


Đulin ponor - Ogulin
Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu. Kanjonom svoj tok završava rijeka Dobra. Do sada je istraženo čak 16.396 metar sustava. Prema legendi, dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u Ogulinu. Legenda kaže da su đulu roditelji obećali starijem plemiću za ženu. U to doba su se vodile velike bitke sa Turcima, te je u Ogulin je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio frankopansku utvrdu u Tounju. Prema legendi, Milan i Đula su se zaljubili na prvi pogled. No, Milan je smrtno stradao u jednoj od bitaka sa Turcima. čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre, te od tada Ogulinci zovu taj ponor Đulinim ponorom.


 

Jezero Sabljaci - Ogulin
Pravi biser ogulinskog kraja je jezero Sabljaci, udaljeno svega oko 3 km od Ogulina. Površina jezera Sabljaci je oko 170 ha, pa zauzima jedanaesto mjesto u nizu jezera Hrvatske. Zbog toga ga mnogi zovu "Ogulinsko more". Uz obale jezera nalazi se niz kuća za odmor. Na jezeru se nalazi restoran Sabljaci, s bogatom ponudom jela i pića. Na jezeru se održavaju preko ljeta "Jezerske igre", razni sportovi na vodi kao što su veslanje, jedrenje, plivanje i ronjenje, sportski ribolov itd. Na obali jezera, nalaze se bogati sadržaji za dječju igru, gdje se mogu i roditelji odmoriti i ugodno osjećati.


Planinarsko odredište Klek - Ogulin
Klek (1.181 metar) je planina uz koju su vezane mnoge priče i legende pa je zanimljivo odredište za djecu, ali i za odrasle. Stijene na njezinom vrhu izgledaju poput diva koji se opružio i zaspao na vrhu planine. Stara legenda kaže da se za olujnih noći na Kleku okupljaju vile, vilenjaci, ali i vještice koji u ponoć plešu kolo i pjevaju. Klek se u planinarskoj literaturi često naziva kolijevkom hrvatskog alpinizma tako da će i oni željni adrenalina doći na svoje. Djeci će posebno uzbudljiv biti uspon od doma do vrha - penje se po stijeni pridržavajući se za konop. Taj uspon je preporučljivo izbjegavati za lošeg vremena kada su stijene klizave. S vrha puca pogled prema Bjelolasici, Risnjaku, Bijelim stijenama... pa čak, za lijepog vremena, i do slovenskih Alpi.


Špilja Vrelo - Fužine
Špilja Vrelo u Fužinama otkrivena je slučajno pedesetih godina prošloga stoljeća kod izgradnje akumulacijskog jezera Bajer. Starost joj se procjenjuje na 3,5 - 4 milijuna godina. Iako je dugačka samo 300 metara, izuzetno je lijepa i bogata špiljskim ukrasima. Osobitu vrijednost špilji daje joj voda - na samo pedesetak metara nalazi se prekrasan gorski izvor, jezero i ponor koji je čine posebno atraktivnom. Bistar i hladan gorski potok je iz porječja rijeke Ličanke i u izrazito kišnim razdobljima poplavljuje špilju. Špilju Vrelo zbog svojih ljepota često nazivaju i "Postojna u malom". špilja je uređena za posjete i obnovljena novom rasvjetom i pješačkom stazom s mostićima 1998. godine. Zbog blage konfiguracije terena, bez ijedne stepenice, jedina je turistički uređena špilja u Europi koju mogu posjetiti svi uzrasti, djeca, stariji pa čak i invalidi u kolicima.


Bijele i Samarske stijene - Mrkopalj
Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Rezervat je proglašen 24. siječnja 1985. g. na površini od 1175 ha. Reljef obuhvača brojne bizarne vapnenačke stijene. Na kamenim blokovima raste šuma jele, smreke te bukve. Najviši vrh Samarskih stijena iznosi 1335 m a zapadno od njih nalaze se Bijele stijene s najvišim vrhom od 1302 m. 1952. godine planinari PDS "Velebit" iz Zagreba podignuli su "Ratkovo sklonište". U rezervatu se nalaze se najraznolikije pojave kraške prirode. Od flore tu se nalaze primjerice runolist, srčanik, dragušac. U sačuvanoj prirodi žive primjerice medvjedi, lasice, puhovi i kune.


Park-šuma Japlenški Vrh - Delnice
Sa svojih 170 ha uzvišenje je neposredno kraj Delnica, na zapadnoj strani. Ovdje zaštićena priroda svojim prirodnim nastavkom, delničkim Parkom kralja Tomislava, zalazi direktno u centar grada i čini osobiti prirodni rashlađivač, posebno za toplih ljetnih dana. Bogatstvo staza, šetnica i puteljaka je vrijednost najviše prepoznata kroz sport, rekreaciju, visinske pripreme sportaša, posjet gateru jelenske divljači ili jednostavno, šetnju kroz zelenilo uokolo pansiona "Lovački dom". Na sjeveroistočnoj padini Japlenškog vrha postoji stara skijaška 70-metarska skakaonica s doskočištem na gradskom stadionu. Ovdje su se pedesetih do kraja sedamdesetih godina redovno održavala natjecanja u skijaškim skokovima.


Zaštičeni krajolik Zeleni Vir - Skrad
Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, ima nekoliko pješačkh i planinskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad, pa treba prijeći željezničku prugu, a zatim nastaviti označenom stazom koja vodi kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle ponovno označenom stazom u kanjon Vražiji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste.


Nacionalni Park Risnjak
Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara. Osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara,a 1997 godine površina parka povećana je na 6400 hektara i danas je na području parka izvor rijeke Kupe. Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u dvije zone: zonu stroge i zonu usmjerene zaštite - u užoj zoni mnogo je prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši stupanj zaštićene prirode.


Rafting na Kupi
Ako vas muči gdje provesti dan u prirodi, gdje odvesti tvrtku na Team Building, gdje provesti aktivan odmor u prirodi, rafting na Kupi pravi je izbor za opuštanje od stresa. Sezona raftinga počinje 1.4. i traje do 1.11. Svibanj je pravo vrijeme za rafting. Vodostaj je idealan, a svaka kiša donosi još veči vodostaj koji raftingu na rijeci Kupi daje "extreme" doživljaj. U slučaju najave lošeg vremena doživljaj će možda biti manje idealan zbog nedostatka sunca, ali će zbog povišenog vodostaja biti atraktivniji. Sezona traje do 15.6. kada vodostaj pada na ljetnu razinu i kada se prelazi na kajake na napuhavanje i kanu čamce.


FOTO GALERIJA

Pogledajte fotogalerije naše kuće i okučnice

više


KALENDAR

Ovdje možete pogledati slobodne termine.

više


PREPORUČUJEMO

Ukoliko ste željni avantura ili dobre hrane imamo nekoliko atraktivnih ponuda za vas.


Paintball park Vrata

Gorski Tok

 


Kulturne znamenitosti


Povijesne znamenitosti


Prirodne znamenitosti

    

Copyright © 2013. Kuća za odmor - Bruno